Tlačna i vlačna naprezanja u elementima konstrukcije, bok ljudi u ovom članku znamo za tlačna i vlačna naprezanja u konstrukcijskim elementima znamo da u projektiranju zgrada imamo nekoliko važnih konstruktivnih elemenata poput dizajna stupa, dizajna grede, dizajna ploče i ako su predviđeni rešetkasti nosači za koso ploču. Dakle, imamo mnogo strukturnih elemenata kao što su stupovi, grede, ploče i rešetke.
To su konstrukcijski elementi na koje utječu različite vrste sila koje na njega djeluju što uzrokuje razvoj naprezanja poput tlačnog i vlačnog naprezanja. Tlačna sila koja djeluje na konstrukcijski element rezultirajući tlačnim naprezanjem koje stišće element ili ga stisne i sila zatezanja koja djeluje na konstrukcijski element je razvoj vlačnog naprezanja koje vuku elemente konstrukcije u napetosti. Razgovarajmo sada o razvoju tlačnog i vlačnog naprezanja u različitim konstrukcijskim elementima.
◆ Možete me pratiti dalje Facebook i Pretplatite se na naše Youtube Kanal
Također biste trebali posjetiti: -
1) što je beton i njegove vrste i svojstva
2) proračun količine betona za stubište i njegova formula
Naprezanje predstavlja djelovanje sile ili momenta na različite tipove konstrukcijskih elemenata što rezultira i razvija naprezanje koje povlači ili gura element konstrukcije u smjeru prema van ili prema unutra. Naprezanje koje se razvija u konstrukcijskom elementu označava se s (f) i to je omjer primijenjene sile (P) i površine (A) poprečnog presjeka elementa konstrukcije.
Stess = Djelujuća sila/površina
f = P/A i mjereno u N/m2
Postoje dvije vrste stresa jedno je negativno naprezanje koje je tlačno naprezanje, a drugo je pozitivno naprezanje koje je vlačno naprezanje.
1) Kompresijski stres : ovu vrstu naprezanja predstavlja fc. Ako tlačne sile koje djeluju na element konstrukcije rezultiraju tlačnim naprezanjem koje gura ili stisne strukturu s oba kraja u smjeru prema unutra, to rezultirajuće smanjenje duljine poznato je kao tlačno naprezanje i tlačno naprezanje je stiskanje elementa.
Tlačno naprezanje (fc) mjeri se omjerom primijenjene tlačne sile (Pc) i površine (A) poprečnog presjeka elementa konstrukcije.
Tlačno naprezanje = tlačna sila/površina
fc = Pc/A i mjeri se u N/m2
Tlačna sila koja djeluje na elemente konstrukcije rezultira tlačnim naprezanjem koje je sabijalo konstrukciju i smanjuje njihovu duljinu, pa se tlačna sila uzima kao negativna i obrnuto, također je tlačno naprezanje negativno.
Smanjenje duljine (deformacije) elementa konstrukcije uslijed tlačnog naprezanja uzima se kao negativno. Stoga tlačno naprezanje rezultira smanjenjem duljine člana ako je izvorna duljina l, a promjena duljine ∆l uzeta negativno, tada
Kompresijski napon fc = (_ P)/A ——-(eq1)
Deformacija = promjena duljine/izvorne duljine
Naprezanje = ( _ ∆l)/l ———-( eq2)
Svojstva tlačnog naprezanja
Razvijanjem tlačnog naprezanja elementi strukture su se izvijali ili zgnječili te će biti ili krhki i deformirani. Fenomen izvijanja javlja se samo kada je element konstrukcije primijenjen samo na tlačno naprezanje, a element konstrukcije nema svojstva duktilnosti u slučaju tlačnog naprezanja. A izvijanje se ne događa kada je element konstrukcije podvrgnut vlačnom naprezanju.
dva) Vlačno naprezanje : ova vrsta naprezanja predstavljena je s ft. Ako vlačne sile koje djeluju na element konstrukcije rezultiraju vlačnim naprezanjem koje povlači ili rasteže strukturu s oba kraja u smjeru prema van, što rezultira povećanjem duljine poznato je kao vlačno naprezanje i vlačno naprezanje (ft) mjeri se omjerom primijenjene vlačne sile (Pt) i površine (A) poprečnog presjeka elementa konstrukcije.
Vlačno naprezanje = vlačna sila/površina
ft = Pt/A i mjeri se u N/m2
Vlačna sila koja djeluje na elemente konstrukcije rezultira vlačnim naprezanjem koje povlači konstrukciju u vanjskom smjeru i produljuje se u njihovoj duljini, zbog čega se vlačna sila uzima kao pozitivna i obrnuto, također je vlačno naprezanje pozitivno. Povećanje duljine (deformacije) elementa konstrukcije zbog vlačnog naprezanja uzima se kao pozitivno.
Tako vlačno naprezanje rezultira povećanjem duljine člana .ako je izvorna duljina l, a promjena duljine ∆l uzeta pozitivno tada
Vlačni napon ft = (+ P)/A ——-(eq1)
Deformacija = promjena duljine/izvorne duljine
Naprezanje = ( + ∆l)/l ———-( eq2)
Svojstva vlačnog naprezanja
Vlačno naprezanje zajedno s tlačnim naprezanjem uzrokuje moment savijanja. Ta vrsta sile napetosti sile i tlačne sile primjenjuje se na element konstrukcije koji rezultira naprezanjem savijanja koje je kombinacija vlačnog naprezanja i tlačnog naprezanja. Stoga naprezanje savijanja rezultira savijanjem elementa konstrukcije koji ima svojstva duktilnosti i ovaj tip konstrukcijskog elementa nije lomljiv.
Prema razvoju tlačnog naprezanja, vlačnog naprezanja i naprezanja na savijanje u različitim elementima konstrukcije u građevini poput stupova, greda, ploča i rešetki kategorizira se u tri vrste
1) kompresivni strukturni broj
2) Savojni konstruktivni element
3) Osovinski konstruktivni član
Znamo da se sav sažetak opterećenja zgrade konačno prebacuje na stupac na sloj tla. Sva horizontalna opterećenja ploče ravnomjerno raspoređena i prenose se na gredu i sva horizontalna opterećenja koja djeluju na Beem prenose se okomito na stup. Tako vertikalno opterećenje koje djeluje na stup u smjeru prema dolje pokušava rezultirati komprimiranim u smjeru prema dolje i obrnuto nosiva čvrstoća stup i njihov unutarnji mjerač sile s vertikalnim opterećenjem i koji djeluju u smjeru prema gore koji također pokušavaju stisnuti stup elementa konstrukcije u smjeru prema gore.
Dakle, element konstrukcije stupa je komprimiran s oba kraja na način da je jedan kraj komprimiran u smjeru dolje vertikalnim opterećenjem koje djeluje na njega, a drugi kraj komprimiran je čvrstoćom stupa i njihovom unutarnjom silom u smjeru prema gore. Stoga, zašto stup djeluje kao jedini kompresivni strukturni element koji ima svojstva izvijanja.
Različite vrste ploča i greda zajedno su u kategoriji savojnih konstrukcijskih elemenata. Kad na ploču djeluje mrtvo i živo opterećenje koje se prenosi na gredu rezultira momentom savijanja i savijanjem ploče i grede koja pokazuje udubljenje prema dolje i konveksnost u smjeru prema gore.
Udubljenje prema dolje poznato je kao savijanje, odnosno pozitivni moment savijanja koji ima tlačnu zonu na vrhu ploče i grede koja je izrađena samo od betona u ploči i manje količine armature u gredi. i zatezna zona u dnu ploče i grede koja je izrađena od armature od betona. I postoji neutralna os između središta kompresijske zone i zatezne zone gdje je moment savijanja nula. Moment savijanja rezultat je i vrste momentnog tlačnog i vlačnog naprezanja, zbog čega se konstrukcija ploča i greda svrstava u kategoriju broja savojne strukture.
Zašto su rešetkasti element aksijalne strukture
Nosač je tipičan. Okvir se sastoji od rogova, stupova i podupirača koji nose krov u zgradi, mostovima i drugim konstrukcijama. Kada aksijalno opterećenje djeluje na spoj rešetki, rešetke djeluju kao inherentna geometrijska stabilnost trokuta da ravnomjerno raspodijele težinu i da se nose s promjenom napetosti i kompresije, a rešetka koriste mrežu trokuta koja je potpornja spojena tako da se primjenjuje pritisak i napetost do točke kuta svakog trokuta iskoristiti njihovu stabilnost za potporu konstrukcije izbjegavajući bilo kakvo savijanje i izvijanje strukture.
Spajanjem niza rešetki zajedno i ogromna količina težine može se sigurno prenijeti na nosivu gredu i zid bez izazivanja savijanja i izvijanja, zbog čega su rešetke stavljene u kategoriju aksijalnih strukturnih elemenata zgrade.